Ispis

Na recept ili bez njega

Za neke lijekove koji pripadaju istoj skupini vrijede različita pravila. Najbolji primjer Neofen za koji ne treba recept, dok je Ibuprofen praktički istog sastava i ne može ga se kupiti bez recepta.Dok zdravstvena inspekcija u ljekarnama kontrolira prodaju li ljekarnici u slobodnoj prodaji Voltarene, Ketonale i druge lijekove koji se po zakonu ne smiju izdati bez recepta, zbog rupa u regulativi za neke lijekove koji pripadaju istoj skupini vrijede različita pravila, pa se tako jedni izdaju samo na recept, a drugi slobodno prodaju u ljekarnama, piše Novi list. Tablete poput Neofena ili Nurofena, koje sadrže ibuprofen, spadaju primjerice u bezreceptne lijekove, a Brufen i Ibuprofen, lijekovi praktički istog sastava, smiju se izdavati samo na recept.

Nova pravila Nema više Voltarena bez recepta
Ovakva nelogičnost koju su uočili i mnogi pacijenti, pa sami procjenjuju isplati li im se više kupiti lijek u ljekarni ili otići liječniku po recept, može se zahvaliti činjenici da se status lijeka kao bezreceptnog određuje prilikom njegove registracije. Prema službenoj listi lijekova koji se smiju izdavati samo na recept dopuštena je slobodna prodaja ibuprofena do 200 miligrama, no odobrenje za bezreceptnu prodaju dobio je, među ostalima, Neofen forte s 400 miligrama ibuprofena. Trend je u Europi i svijetu, a sve više i u Hrvatskoj, da se što više lijekova izdaje bez recepta, jer se tako smanjuje teret državnog sustava financiranja lijekova.

Prema Zakonu o lijekovima postoje kriteriji koje lijek treba ispuniti da bi se mogao prodavati bez recepta i da bi se kod Agencije za lijekove registrirao kao bezreceptni, a to se uglavnom odnosi na nuspojave i sigurnost uzimanja lijeka bez liječničkog nadzora. ''Neki su proizvođači lijekova, poput Belupa, uspjeli neke svoje lijekove registrirati kao bezreceptne, pa smo došli u kontradiktornu situaciju da farmaceut koji pacijentu proda Neofen ne krši propise, a ako mu proda Brufen krši propise, iako se radi o istom lijeku'', rekao je Mato Portolan, predsjednik ljekarničke komore. Spomenuti je proizvođač lijekova dio lijekova iz iste palete registrirao kao lijekove na recept, a dio kao bezreceptne. Tako je uspješno ''pokrio'' i jedno i drugo tržište, ono koje se plaća preko zdravstvene blagajne, i ono koje financiraju sami pacijenti. Oba su tržišta, pokazuju izvješća o potrošnji lijekova, jednako unosna, pa je tako prošle godine HZZO na Voltarene potrošio 32 milijuna kuna, a građani u ljekarnama na isti su lijek potrošili još 22 milijuna kuna. Jednako malo logike u regulativi izdavanja lijekova ima i na primjeru Peptorana, lijeka za želudac, koji se slobodno može kupiti u pakiranju do 75 miligrama, ali 100 miligrama može se dobiti samo na liječnički recept. Postavlja se pitanje zbog čega bi pacijent išao liječniku, ako može bez poteškoća kupiti u ljekarni tri ili četiri kutije Peptorana, i piti ga do mile volje? To već spada u domenu ljekarničke etike, ističe Portolan, koji kaže da ljekarnik mora objasniti pacijentu kako uzimati lijek, da se izbjegnu moguće zloupotrebe ili šteta za pacijenta, piše Novi list.